Haaretz: Trump gotovo nezaustavljivo srlja u katastrofalan rat s Iranom

Najveći nosač aviona na svijetu premješten je iz Karipskog mora prema Bliskom istoku u trenutku kada Washington intenzivno raspoređuje vojnu opremu i ljudstvo u baze oko Perzijskog zaljeva. Vojni analitičari ocjenjuju da se ne radi samo o pritisku u pregovorima, već o stvaranju infrastrukture za potencijalnu višefaznu vojnu kampanju.

Prema izvještaju CBS News, američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost obavijestili su predsjednika Donald Trump da bi američke snage mogle biti spremne za napad već tokom vikenda. Time se dodatno produbljuje zabrinutost da se diplomatski prostor rapidno sužava.

Aktuelni pregovori između Washingtona i Teherana započeli su nakon što je Trump u januaru odustao od vojne akcije, navodno zbog procjena vojnih savjetnika da tadašnje opcije ne bi dale željene rezultate. Ipak, cijeli diplomatski proces od početka je bio praćen značajnim američkim vojnim jačanjem u regiji, što je ukazivalo na stalnu mogućnost oružanog sukoba.

Iran je, s druge strane, pokazivao malo spremnosti da prihvati zahtjeve Washingtona o potpunom odustajanju od obogaćivanja uranija. Brojni posmatrači smatraju da su obje strane protekle sedmice koristile za kupovinu vremena pred gotovo neizbježan američki napad.

Administracija predsjednika Trumpa djeluje ohrabreno prethodnim vojnim operacijama, uključujući zajedničko djelovanje sa Izraelom u kratkotrajnom, ali intenzivnom sukobu s Iranom prošlog ljeta, kao i ranije intervencije u Latinskoj Americi. Iako Trump javno ističe protivljenje “intervencionizmu”, američka strategija prema Iranu sve više poprima obilježja politike sile.

Za razliku od ranijih američkih ratova na Bliskom istoku, trenutna administracija gotovo u potpunosti izbjegava retoriku širenja demokratije ili ljudskih prava, dok se planovi za period nakon eventualnog rušenja iranskog rukovodstva ne iznose javno. Pitanja političke budućnosti zemlje od gotovo 90 miliona stanovnika, kao i rizik od regionalne destabilizacije, zasad ostaju bez jasnih odgovora.

U Europi, reakcije su uglavnom suzdržane. Iako pojedine prijestonice ne izražavaju otvorenu podršku vojnoj akciji, malo je i glasnih protivljenja, dijelom zbog percepcije Irana kao saveznika Rusija u ratu protiv Ukrajina. U isto vrijeme, izraelski premijer Benjamin Netanyahu nastavlja snažno zagovarati udar na Iran, što dodatno oblikuje dinamiku američko-izraelskog pristupa ovoj krizi, navodi se u analizi lista Haaretz.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad